NAUČNI
SKUP I ZBORNIK RADOVA
RAĐANJE MODERNE SRPSKE KULTURE
– POVODOM PRVOG SRPSKOG USTANKA –
Koordinator: Dragana Martinović
U Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka je, na inicijativu
Ministarstva kulture i medija prethodne vlade, u septembru 2003. godine
pokrenut projekat „Dvesta godina srpske
državnosti“. Ideja je bila da se organizuje naučni skup
povodom jubileja Prvog srpskog ustanka.
U svrhu pripreme naučnog skupa pri Zavodu je bio formiran Programski
odbor, čiji su članovi bili eminentni stručnjaci i profesori
Univerziteta u Beogradu: dr Miloš Nemanjić, prof. dr Nenad
Ljubinković, prof. dr Dušan Ivanić, prof. dr Radoslav Đokić,
prof. dr Žarko Trebješanin i prof. dr Vukašin
Pavlović, direktor Zavoda. Nastojeći da ponude originalnu koncepciju u
sagledavanju srpske revolucije, članovi Programskog odbora opredelili
su se za antropološki i
sociološko-kulturološki pristup, za otkrivanje
onih dimenzija ovog značajnog istorijskog procesa, koji sažima
društveno kretanje i kulturne orijentacije a koje istoričari
do sada nisu dovoljno uzimali u obzir. S obzirom na programski sadržaj
rada Zavoda i tematsku orijentaciju skupa bio je definisan konačan
naziv okruglog stola – RAĐANJE MODERNE SRPSKE KULTURE
– Povodom Prvog srpskog ustanka. Utvrđena je relevantna
tematska celina u okviru koje su navedeni autori, stručnjaci iz oblasti
sociologije, estetike, književnosti, umetnosti, prava, kulturologije,
istorije, psihologije, formulisali svoje teme. Planirani naučni skup
bio je održan u Beogradu 14. i 15. juna, 2004. godine, u Zavodu za
proučavanje kulturnog razvitka.
Smatramo da je od izuzetnog značaja što smo uspeli da u
godini obeležavanja Prvog srpskog ustanka, među brojnim skupovima
posvećenim ovom istorijskom događaju a koji su bili održani u
našoj zemlji, na naučnom skupu u Zavodu za proučavanje
kulturnog razvitka sprovedemo ideju šireg sagledavanja
procesa nastajanja srpske države. To je podrazumevalo predstavljanje
radova koji su se bavili ispitivanjem efekata srpske revolucije kako na
proces utemeljenja nove srpske državnosti, tako i na proces
društvenog kretanja i kulturne orijentacije Srbije tokom dva
veka, obuhvatajući i naše vreme. Preispitivanjem
prošlosti kroz sudbine značajnih pojedinaca i
društvenih grupa, u pojedinim radovima sagledano je mesto
Srbije u evropskom kontekstu toga doba, u smislu izgrađivanja srpskog
identiteta, uticaja evropskih zbivanja kod nas, prenošenja
evropskih institucija na naše tlo, školovanja
srpske inteligencije u evropskim zemljama i dr. Jednom rečju, tematski
krug o srpskoj revoluciji na skupu u Zavodu obuhvatio je teorijsko
promišljanje i viđenje naših eminentnih
stručnjaka o razvoju i revalorizaciji srpske države i
društva koji su pre 200 godina započeli svoje otvaranje ka
Evropi.
Vrh
strane
|